Pet za Mrljeka i Prljeka

U kvartovskoj je knjižnici književnica (piskinja) Jelena Peran ispripovijedala priču o proslavi rođendana  svojih superjunaka megapopularnih dječjih zvijezda Mrljeka i Prljeka (Mrljek i Prljek slave fujkasti rođendan). Naravno da su s njom došla i dvojica bakterijskih prijatelja s kojima su se djeca fotografirala za najfujkastije uspomene i koje su, pod cijenu usmrđenosti, nosala po knjižnici. 

Piskinja Jelena, Mrljek i Prljek izazvali su pravu euforiju sreće, dobrog raspoloženja, iskrene dječje reakcije te gužvanciju mega razmjera.

Iako su iznimno popularni, trojcu slava nije udarila u glavu pa su nam odgovorili (tj. autorica je odgovorila jer su Mrljek i Prljek upravo pili kakao bljakao bake Zmazanke) na pet pitanja o Mrljeku i Prljeku  i na dva o autorici:

Pet pitanja o dinamičnim ljubiteljima prljavštine

  1. Kako je izgledalo Mrljekovo i Prljekovo rođenje?

Mrljek i Prljek rodili su se prije milijun, šilijun ili možda zanzilijun godina. Vladaju svijetom toliko dugo, ali svijet im još nije dosadio i u njemu uvijek uspijevaju pronaći nešto čarobno bljakavo.

U mojoj su se glavi, upravo takvi kakvi jesu, stvorili na nagovor urednice izdavačke kuće Evenio, Jelene Kovačić. Ona je vjerovala u njih i prije nego što sam ja. Hvala joj na tome.

  1. Znamo da su Mrljek i Prljek bakterije koje vole prljavštinu. Koje su njihove pozitivne karakterne osobine?

Kad smo stvarali Mrlju i Prlju, dugo smo o njima razgovarali. Nas tri Jelene ( urednica, ilustratorica i autorica) trudile smo se stvoriti likove koji će djeci biti dovoljno bljakasti kako bi ih motivirali na pranje rukica, zubića, kosice, a opet dovoljno dobrodušni i ne previše strašni kako u djeci ne bi stvorili prevelik strah od bakterija i nečistoća te ih otjerali u neku drugu krajnost.

Ja djeci uvijek kažem da su oni luckasti, a ne zločesti. Imaju grozne ideje, ali su prilično šeprtljavi i djeca ih u pričama uvijek pobjeđuju. Na neki način vjerujem da im oni to i dozvole. Jer koliko god bljakasti i groznasti bili, vole djecu. Ispod slojeva i slojeva zmazanoće, duša im je velika i mekana. Humoristični su i zbog toga ih je teško ne voljeti.

  1. Kada bi se na istoj rođendanskoj proslavi našli Mrljek, Hrkalo i brbljiva Iva, u kojem bi smjeru išla ta zabava?

To bi bila jedna tipična zabava. Imali bi jednog koji pravi nered i luduje, jednu koja puno priča i pokretač je zabave i jednog koji spava na kauču prije ponoći.

  1. Da imamo mikroskopski vid i na svojim čarapama koje nakon nogometnog treninga leže tri dana do našeg kreveta ugledamo Mrljeka i Prljeka kako se odmaraju i uživaju u ustajaloj smrdljivosti, što bismo, po Vašem mišljenju, trebali poduzeti: a) pokušati stupiti u kontakt s njima, b) izuzetno oprezno s dva prsta odnijeti čarape s Mrljekom i Prljekom u košaru za veš ili c)______________?

Šteta je propustiti priliku i ne proćaskati s Mrljekom i Prljekom jer stvarno su dva zanimljiva bićenca. Ipak, s njima ne treba ulaziti u prijateljstva i bliže odnose, kratki brbljanac i poslati ih u košaru za veš.

  1. Idu li Mrljek i Prljek u školu ili u vrtić ili na posao?

Sva svoja znanja dobili su od Prljekove slavne bake Zmazanke. Pored takve riznice bljakavih mudrosti, sve su škole nepotrebne.

Što se posla tiče, tipični su slobodnjaci. Rade od projekta do projekta, od prljave glave do slinavog nosa, od ljepljivih ruku do smrdljivog pupka.

Dva pitanja za Jelenu Pervan

  1. Glavni ste u Ministarstvu lektire. Opišite nam rad svoga Ministarstva.

Nisam sigurna treba li lektira, kao takva postojati. Lektira zaslužuje potpuni rebranding, ali bojim se da smo daleko od toga. Imam osjećaj da je obavezna lektira stvorila više mrzitelja knjige nego mnogi drugi kradljivci vremena.

Mislim da je ključ u edukaciji, velikom angažmanu roditelja, učitelja, cijele zajednice te izloženosti djeteta pričama od najranije dobi. Knjiga je užitak, čitanje je predivan proces ulaska u druge dimenzije i kao takvo ga djeci trebamo predstavljati, još od pelena.

U idealnom svijetu, vidim odgajatelje, učitelje kako svaki dan pročitaju jednu priču djeci.

Vidim nastavnike geografije, fizike, tjelesnog kako uzimaju 15 minuta svog sata kako bi djeci ispričali priču, anegdotu.

Vidim djecu koja, za svoje prijatelje u razredu, biraju priče i čitaju im. Daju jedni drugima preporuke. Vidim to kao jedan obavezan, a opušten dio sustava. Vidim poticaj, a ne prisilu. Inspiriranje, a ne forsiranje.

Oni u stvarnim ministarstvima, vide to drugačije.

2. Preporučite: 

– knjigu onima koji će tek zavoljeti čitanje

              Sve knjige Roalda Dahla, a posebno Charlie i tvornica čokolade.

– nešto na ekranu onim koji su predugoooo na ekranima

                Sve kratke Pixarove animirane filmove.

– neslatko jelo za one koji bi život proveli u slastičarnici

                Pohani patliđani sa salatom od krastavaca i vrhnja.

 

* Jelana Peran rođena je 1992. u Splitu. U Zagrebu je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Piše knjige za djecu te prevodi slikovnice i knjige za djecu. Osnivačica je Kuće od priča kojoj je glavna misija smanjiti otpor prema pisanju i čitanju kod školaraca. U Kući od priča djecu podučava kreativnom pisanju, a priču nastoji približiti i djeci s teškoćama u razvoju s kojima provodim program senzoričkog pričanja priča. Vodila je književni projekt Čarapica Pričalica. Također je radila kao pisac kreativnih tekstova u udruzi Crveni nosovi klaunovidoktori. Od 2013. članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Knjige za djecu: Pjegava Iva, Brbljava Iva, Hrkalo, Doktor Crveni Nos, Hrkalo i Kamilica, Hrkalo i Drijemalo, Čarapica Pričalica, Mrljek i Prljek mućkaju bljakavi napitak, Mrljek i Prljek na smrdljivom putovanju, Mrljek i Prljek slave fujkasti rođendan, Tonka će sutra.

Sve o knjigama

 

 

 

 

 

Povezane recenzije

Izumiranje slobodnog vremena?

Izumiranje slobodnog vremena?

Gledajući s aspekta napretka čovjeku bi trebalo biti sve bolje. U neku ruku  i jest. Suvremeni čovjek ima  veći komfor i na njega ne vrebaju mnoge opasnosti koje su vrebale na njegove pretke. A u drugu ruku to baš i nije tako. Izgleda kao da je sve gore, da su...

Čitanje i ljetni praznici: sukob interesa?

Čitanje i ljetni praznici: sukob interesa?

Ljetni školski praznici katkad se pokažu kao dvosjekli mač. Jedva čekamo to dugo toplo ljeto a onda se razočaramo jer smo planirali ono što se na kraju nije ostvarilo ili nas je uhvatila dosada i fjaka ili nam je presudila neka treća kob. Kao na primjer da  naša djeca...

Kako pomoći djeci da zavole čitanje

Kako pomoći djeci da zavole čitanje

Većina bi roditelja htjela da njihova djeca vole čitanje i knjige. S mješavinom tuge i zavisti slušamo kako susjedin mali voli čitati i kako je već pročitao pola kvartovske knjižnice te je nekoliko puta za redom bio proglašen najčitateljem godine. Eh, kad bi tako i...