22. travnja – Dan hrvatske knjige
Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 12. travnja 1996. donio je Odluku kojom se 22. travanj proglašava Danom hrvatske knjige. Tog je dana 1501. Otac Hrvatske Književnosti završio svoje djelo Juditu. Zašto je baš taj događaj toliko važan da je određen kao Dan hrvatske knjige?
Judita je prva autorska knjiga na narodnom jeziku. Judita je prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti. Time je Judita i najstarije umjetničko književno djelo napisano na hrvatskom jeziku, pa će se često čuti da je Judita temeljni kamen hrvatske književnosti. Dugo je Judita bila jedini slavenski nacionalni ep, jer u to vrijeme nijedan slavenskih naroda nema nacionalni ep na narodnom jeziku. Pa dalo bi se zaključiti da se Maruliću isplatilo napisati Juditu jer je zbog nje proglašen ocem hrvatske književnosti a njegova cjelokupna književna ostavština temeljem nacionalne književne baštine.
Pisac svjetskog glasa
No nije Maruliću sjekira u med pala tek tako. To perifrazno ime koje je stekao korespondira s njegovim životom i radom. Marulić je bio učen čovjek, promišljen, staložen, intelektualac, kršćanski humanist, domoljub, svjetski poznati pisac na latinskom jeziku, najčitaniji europski kršćanski pisac, prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. Poznato je da je sveti Franjo Ksaverski misionareći po Dalekom istoku nosio sa sobom i Marulićev De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Pouke za čestit život na primjerima svetaca). To je djelo prvi put tiskano 1506. u Veneciji te je vrlo brzo postalo veoma popularno i doživjelo je oko 60 izdanja te bilo prevedeno na najvažnije europske jezike. Marulićeva djela čitali su i sveci i kraljevi, veliki umovi – Henrik VIII., sveti Thomas More, Margareta Navarska, sveti Franjo Saleški, Francisco de Quevedo, Pierre Bayle…
Ove godine 501 godina od prvotiska Judite
Tiskana 13. kolovoza 1521. u Veneciji izazvala je oduševljenje samo uskog kruga jer su se u tom tiskarsko-knjižničarskom centru većinom tiskale knjige na latinskom i talijanskom jeziku. Možemo razumjeti da ta kratka knjižica, skromnih korica tog kolovoskog dana nije impresionirala one koji su je otisnuli.
No izazvala je oduševljenje kod naših ljudi. Judita je bila hit i prije nego je tiskana. Dvadeset je godina u rukopisima kolala među narodom i bila rado čitana. I kada je otisnuta njezina popularnost nije pala jer je ona bila prvi ep u hrvatskoj književnosti na hrvatskom jeziku, na latinici. Činjenica da je nastala na biblijskom predlošku, dala joj je još više popularnosti jer Biblija tada još nije bila prevedena na narodni jezik. Da su tada postojale ljestvice najčitanijih knjiga Judita bi dugo bila na prvom mjestu. Za Marulićeva je života doživjela tri izdanja u 18 mjeseci.
Što je tako aktualno i privlačno u biblijskoj priči o Juditi?
Biblijska priča: Betulija se nalazi u opasnosti od asirsko-babilonske sile koja pokorava sve pred sobom. Neko vrijeme grad odolijeva no neprijateljska vojna sila na čelu s Holofernom zatvara dotok pitke vode. Ljudi su očajni, u vrlo velikom strahu, ne znaju što da rade, planiraju predaju. Marulićevo vrijeme: Osmanlije haraju Europom, Hrvatska je doživjela slom na Krbavskom polju 1493. Osmanlijski pljačkaši dolaze do splitskih zidina. Dalmatinski gradovi već su izmučeni mletačkim osvajanjima. Marulić da bi ohrabrio svoje sugrađane u toj teškoj situaciji izabire biblijsku priču o Juditi kao poruku da se osobnom hrabrošću i Božjom pomoću može suprotstaviti daleko moćnijem neprijatelju. Marulić odabire priču o lijepoj ženi koja ulazi u tabor moćnog neprijatelja i odrubljuje mu glavu. Juditina ljepota postaje oružje kojim je pobijedila velikoga vojskovođu i cijelu vojsku. No ta ljepota nije isprazna, nije namontirana kao Instagramov profil već je poduprta njezinom unutarnjom snagom. Judita je žena molitve, ponizna, bogobojazna, svjesna da bez Božje pomoći ne može učiniti ništa. Holofern s druge strane je ohol, uznosit, moćan, vjeruje u svoje sile i u snagu svoje vojske, u svoj mač. Onaj tko je slab svjestan je svoje slabosti i dobro zna da pobjedu nad jačim, bio on asirski vojskovođa, Osmanlija ili neki ozbiljni osobni problem, nije odnio on već Bog.
Juditina poruka je univerzalna jer čovjek se često nalazi, u osobnoj povijesti i u povijesti čovječanstva, pred jačim od sebe kojeg realno svojim ljudskim snagama ne može pobijediti. Smatramo da je to ono što će uvijek biti novo i svježe za generacije koje dolaze i koje će se također naći pred svojim asirsko-babilonskim silama.
Također je zanimljivo da iako je prošlo 5 stoljeća od kada ju je Marulić napisao, Judita se još uvijek iščitava i u njezinim se slojevima nalaze nova značenja i nove poveznice.
Dobro došli na portal Sve o knjigama
I ove godine Dan hrvatske knjige obilježavamo mnogim događanjima (nagradama, izložbama, knjigama, programima…). Nas posebno veseli pokretanje ovoga portala kojem je cilj olakšati potragu za dobrom knjigom, za onom koja nadahnjuje, koja pokreće, koja ohrabruje, koja daje naslutiti da možemo pobijediti i naizgled nepobjedivo.
Usudili bismo se po uzoru na Marulića koji je invokacijom započeo Juditu: „Dike ter hvaljen’ja presvetoj Juditi, / smina nje stvore(n)’ja hoću govoriti; / zato ću moliti, / Bože, tvoju svitlost, / ne hti(j) mi kratiti u tom punu milost.“ zazvati Božju pomoć u toj potrazi.
Sve o knjigama