Bauhaus je…

Opće znanje

Imati opće znanje dragocjeni je kapital. Ono nam je potrebno u raznim situacijama: od razgovora s prijateljima, intervjua za posao, sudjelovanja u kvizovima do upisa na fakultet. To je nešto što se očekuje da imamo i čuđenje izazivaju oni koji ga nemaju. Kada bismo definirali opće znanje rekli bismo da je to znanje koje bi svaki čovjek trebao imati: poznavanje osnovnih pojmova iz različitih znanosti, značajnih imena i izuma, bontona, grčke mitologije… Budući da znamo da ne postoji školski predmet na kojem se opće znanje usvaja ni njegov kurikulu, pitanje je gdje se ono stječe. Opće se znanje stječe životom: usvaja se od obitelji, škole, prijatelja, knjiga, medija, kazališta… Dakle, na mnoge načine usvajamo i proširujemo svoje opće znanje. Mi ćemo istražiti jedan od načina njegova stjecanja.

Nedostatak razgovora

Autorice knjige Znati(želja): Zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah?* dovode u vezu razgovor, život u žurbi i opće znanje. Jedan od načina stjecanja općeg znanja je najobičniji, svakodnevni, klasični, staromodni: razgovor. No budući da smo svi stalno u žurbi stalo nam nedostaje vremena za običan razgovor jer ga u moru obveza procjenjujemo kao nepotrebnim utroškom dragocjenog vremena. Autorice se pozivaju na znanstvenike koji su istraživali razgovor i posljedice požurivanja (osobito kod djece) i zaključuju da što se razgovora tiče, i vremena u kojem živimo, da nikad nije bilo lakše komunicirati, a istovremeno da nikad čovjek nije bio osamljeniji. To je nešto što nam je svima poznato: slika na kojoj je okupljeno neko društvo a svatko na svom uređaju. Čovjek je društveno biće i po svojoj naravi je potreban drugoga, druge osobe u realitetu. Pa čak kad bi u virtualnom svijetu vodio i najuzbudljiviji mogući život bio bi to vrlo otuđen život i takav bi  pojedinac bio na najboljem putu da si naruši mentalno zdravlje.

Požurivanje djece

A što se tiče požurivanje djece autorice citiraju dječjeg psihologa Davida Elkinda koji u knjizi The Hurried Child: Growing Up Too Fast Too Soon  upozorava da izlaganja djece prevelikim pritiscima dovode do širokog raspona kriza u djetinjstvu i adolescenciji. „(…) zamagljivanjem granica onoga što je primjereno dobi, prevelikim očekivanjima i nametanjem pritisaka prerano, djecu tjeramo da prebrzo odrastu ne uskraćujući ih time samo za djetinjstvo, nego i za budućnost. Naime, programiramo li živote djece onako kako mi mislimo da bi trebali izgledati, dovodimo do toga da oni vrlo rano počnu zatomljivati svoju slobodu istraživanja, srame se svojih pokušaja i pogrešaka jer ne vode pravocrtno cilju koji smo mi zamislili, sputavaju svoju unutarnju radoznalost jer im se čini da zadovoljavajući je samo gube vrijeme koje bi trebali iskoristiti za nešto što ima smisla.“ „Riječ je o tome da roditelji emocionalno i intelektualno guraju svoju djecu predaleko i prebrzo.“

Dr. Elkinda iz svoje dugogodišnje prakse iznosi: „Današnji roditelji svoju djecu smatraju superdjecom, toliko kompetentnom i toliko zrelom da im odrasli gotovo ne trebaju, a istovremeno ih neprestano kontroliraju.“

Razgovor + djetinjstvo djeci = opće znanje

„Prebrz život i prebrzo odrastanje tjeraju na površnost, a površnost je jedna od najvećih neprijateljica općeg znanja“, odgovor je autorica na pitanje koja je veza između nedostatka običnog razgovora, požurivanja djece da što prije odrastu i općeg znanja. Jer iako se može na prvi pogled činiti da je opće znanje letimično poznavanje činjenica iz različitih područja ono to nije već naprotiv zahtijeva dubinu i širinu načina usvajanja.  Tu se postavlja i ono magično pitanje digitalizirane generacije: Zašto bismo nešto pamtili ako nam je u  nekoliko klikova dostupno sve znanje svijeta? Iako je više odgovora na to pitanje, ovdje ćemo odgovoriti ovako: ono što zapamtimo postaje dio nas, pamćenjem, tj. usvajanjem, konkretno onoga što nazivamo općim znanjem, izgrađujemo vlastite kriterije, osposobljeni smo analizirati razna pitanja i uspješno odgovoriti na različite zahtjeva svakodnevnog života. Također, praksa je pokazala da je korisnije opće znanje stjecati čitanjem materijalizirane, pisane riječi nego virtualno. Kada čitamo o nečemu iz rječnika ili enciklopedije odmah vidimo riječi i pojmove koji su povezani s pojmom o kojem čitamo te onda čitamo i o tom pojmu pa nas taj pojam vodi do novog pojma i tako sve dalje puneći naša skladišta općeg znanja. Ponekad su tu i vizualni materijali (fotografije, crteži, karte) što sve utječe da informacije spremamo bolje i dublje a da se pri tom izrazito ne trudimo da ih zapamtimo.

Objašnjenje naslova

Profesor u jednoj umjetničkoj školi zadao je učeniku da na računalu otvori Bauhaus pa da zajedno pogledaju slike i nakratko izišao iz učionice. Kada se vratio, učenik je na ekranu računala listao katalog  prodajnog centra Bauhaus. Da je učenik usvojio pojam iz opće kulture znao bi da je Bauhaus umjetnička škola za arhitekturu i oblikovanje koju je osnovao W. Gropius u Weimaru 1919.

 

*Svi citati iz: Vedrana Stantić i Anita Peti-Stantić: Znati(želja) : zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?  Zagreb, Naklada Ljevak, 2021.

                                                                                                                                                                                                                                                                Sve o knjigama

Povezane recenzije

Izumiranje slobodnog vremena?

Izumiranje slobodnog vremena?

Gledajući s aspekta napretka čovjeku bi trebalo biti sve bolje. U neku ruku  i jest. Suvremeni čovjek ima  veći komfor i na njega ne vrebaju mnoge opasnosti koje su vrebale na njegove pretke. A u drugu ruku to baš i nije tako. Izgleda kao da je sve gore, da su...

Čitanje i ljetni praznici: sukob interesa?

Čitanje i ljetni praznici: sukob interesa?

Ljetni školski praznici katkad se pokažu kao dvosjekli mač. Jedva čekamo to dugo toplo ljeto a onda se razočaramo jer smo planirali ono što se na kraju nije ostvarilo ili nas je uhvatila dosada i fjaka ili nam je presudila neka treća kob. Kao na primjer da  naša djeca...

Kako pomoći djeci da zavole čitanje

Kako pomoći djeci da zavole čitanje

Većina bi roditelja htjela da njihova djeca vole čitanje i knjige. S mješavinom tuge i zavisti slušamo kako susjedin mali voli čitati i kako je već pročitao pola kvartovske knjižnice te je nekoliko puta za redom bio proglašen najčitateljem godine. Eh, kad bi tako i...