Zbirka triju pripovijedaka poljskih autora koje su tematski vezane za Božić, ali na netipičan način (govore o Badnjoj večeri u bolnici, o boravku londonskog profesora u Varšavi, te o osamljenosti na taj obiteljski blagdan).
Don Juanova pastorala
Radnja se događa u bolnici na Badnjak i Božić, ispričana je u 1. licu. Likovi: Najtraženiji Terorist Svijeta, Kralj Šećera, Udarnik Socijalističkog Rada, Szymon Sama Dobrota, Don Juan Ziobro, Fanny Kapelmeister, Kolumbo smješteni su na odjel sa samoubojicama. Svatko ima svoju sudbinu i čitatelj pokušava složiti krhotine njihovih života. Szymon je frizer i muzičar, alkoholičar, priča o svojim delirijima i snovima. Don Juan Ziobro svira božićne pjesme na usnoj harmonici. Pripovjedač ima bilježnicu u koju bilježi Szymonovu božićnu priču, no nikako se ne može sjetiti najpoznatijih božićnih pjesama, ipak cilj mu je napisati „priču o čovjeku koji se podiže, skuplja snagu i iz riskantne metafore velikog rata izlazi čitav i kao pobjednik“. Želi „dati“ književnost jer ona oslobađa od slabosti. Osamljenost društveno odbačenih ljudi kojima književnost može dati glas da budu primijećeni. Naslov sugerira sklad, ljubav, idiličnost, tekst daje kaos, gubitak, čežnju, očaj.
Profesor Andrews u Varšavi
Priča se događa u prosincu 1981. godine, u vrijeme uvođenja ratnog stanja u Poljskoj. Ovaj dramatični trenutak u poljskoj povijesti prikazan je iz perspektive osobe potpuno nepripremljene za takvo iskustvo – britanskog profesora Andrewsa koji dolazi u Varšavu držati predavanja na sveučilištu o osnivanju jedne od psihologijskih škola. (Ratno stanje, koje je 13. prosinca 1981. proglasio general Wojciech Jaruzelski, bilo je suzbijanje oporbenih aktivnosti povezanih s pokretom Solidarnost. Tada je uveden policijski sat, obustavljene su aktivnosti društvenih organizacija, prekinuta je telefonska komunikacija, uvedena je cenzura korespondencije, zabranjeni su sindikati, mnogi su uhićeni i ubijeni. Na ulicama se pojavila vojska i oklopni transporteri.) Prof. Andrews tipičan je britanski znanstvenik – uredan, metodičan, naviknut na predvidljivi akademski svijet i zapadnjačku udobnost. Njegov lik uvodi perspektivu čovjeka potpuno nespremnog za kaos i nepredvidivost političke situacije u zemlji Istočnog bloka. U trenutku proglašenja izvanrednog stanja, njegova zbunjenost doseže svoj vrhunac – ne razumije što se događa, ne može protumačiti prizor vojske na ulicama, ne razumije jezik, ne razumije kulturu, čudni su mu redovi ispred trgovina, ne zna kako se ponašati u novoj stvarnosti. Profesor Andrews je simbolična figura koja predstavlja zapadni svijet sa svojom racionalnošću, predvidljivošću i osjećajem sigurnosti. Sukob naslovnog lika sa stvarnošću izvanrednog stanja pokazuje jaz između dva sustava – kapitalističkog Zapada i komunističkog Istoka. Uz to crtajući sudbinu profesora izgubljenog u kaosu povijesti, autorica stvara univerzalnu sliku čovjeka: iskorijenjenog, zbunjenog, koji se pokušava snaći u njemu neshvatljivoj stvarnosti: političkoj, kulturnoj, jezičnoj, životnoj. Iskustvo otuđenja dovodi ga do dubljeg razmišljanja o svom životu i svijetu koji je ostavio iza sebe. Tek kada je istrgnut iz svoje okoline, primjećuje stvarnost iz nove perspektive. Sveden je na svoje najosnovnije potrebe i emocije: sigurnost, toplinu, hranu, kontakt s drugom osobom. To mu otvara oči da vidi što je uistinu važno i stvara mu uvjete da pronađe životni smisao i smjer.
Božićna priča
Čitatelj na Badnjak upada u živote nekoliko likova i pokušava shvatiti što se s njima događa. Svaki od likova ima neki problem, neku muku, nadanje. Pratimo nekoliko likova: g. Janeka, vojnika Wieslawa Pokropeka, gđu Jadvigu koji će se sresti u jednoj točki badnjačke noći i pokušati umanjiti muku onoga drugoga. Te g. Waldeka koji će iz restorana ukrasti vjedro sa šaranom i dat se u potragu za jezerom.
