Podnaslov: Studije o piscima i djelima u svjetlu poticanja čitanja.
Knjiga se sastoji od eseja o čitanju, poticanju čitanja, stanju u praksi (…) skupljenih pod cjelinom Promišljanja uz suvremenu nastavu. Zatim od analize osnovnoškolskih i srednjoškolskih lektira (cjelina: Studije o piscima i djelima u svjetlu poticanja čitanja) trodijelne strukture: eseja kojim se predstavlja pisca, eseja kojim se predstavlja djelo i metodičkoga instrumentarija (povezivanje s drugim djelima i medijima, rad u istraživačkim skupinama, prijedlozi za razgovore s učenicima…). Teorijska znanja stečena visokoškolskom nastavnom profesijom zajedno s prijedlozima realizacije u praksi, kao i bogatstvo izvora, korisnik linkova, QR-kodova čine ovu knjigu na 500 stranica vrijednim suradnikom svima koji traže svježe ideje u pristupu obradi lektirnih naslova, zadržavajući slobodu ne složiti se ili ne prihvatiti ponuđeno.
Npr. može se saznati da je Selmi Lagerlöf, prvoj ženu koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i prvoj ženu koja je postala članicom švedske akademije, početkom 19. stoljeća ponuđeno da napiše udžbenik iz geografije koji će djeci biti zanimljiv i koji će ih upoznati s njihovom domovinom. Lagerlöf piše o Nilsu Holgerssonu koji na leđima gusana leti preko cijele Švedske i koji je imao ogroman uspjeh, no vlasti nisu dobro prihvatile takav način podučavanje djece. Ipak, na novčanici od 20 švedskih kruna je Selma Lagerlöf , gusan i Nils. Ili da su prva izdanja Saltenovih djela izuzetno rijetka a time i vrijedna jer su u Hitlerovu režimu bila zabranjena i javno spaljivana. A sličnu je sudbinu imala i Družba Pere Krvržice koja je zbog naprednih misli i poruka u Drugom svjetskom ratu stavljena na popis zabranjenih knjiga.
