Tko vjeruje u rode još

Zagrebačka obitelj, podrijetlom iz Podravine, mama, tata, Tina (6. razred) i Rina (vrtić) očekuju novoga člana. Roman prati maminu trudnoću po tjednima. Uz stavove članova obitelji o toj vijesti, prisutni su i opisi, doživljaji svijeta iz perspektive nerođenog djeteta – beba nas izvještava o stanju svoga razvoja i o svojim zapažanjima o vanjskom svijetu. U središtu romana su pitanja o seksualnosti. Evo nekih primjera što se može saznati o toj temi čitajući knjigu:
Rina uz pomoć prijateljica i bakine knjige saznaje da djecu ne donose rode pa s nizom teorija i pitanja opsjeda sve oko sebe da joj objasne kako dijete dospije u mamin trbuh. Baka njezinoj sestri Tini, što i Rina čuje, (u podravskom dijalektu) objašnjava kako nastaje čovjek: „Znaš li zbilja kaj se zgodi ak se ‘banana’ dene f ‘šljivu’?“ „Bebek, neg kaj?“ Tina pita: „I djevojčicama?“ Baka: „I njim ak več imaju mjesečnicu.“ To spajanje banane i šljive Tini nudi i dječak u kojega je zaljubljena. Jednom prilikom jedna djevojčica ulazi u kupaonici u kojoj je njezina majka, istrčava iz kupaonice vičući zovite hitnu misleći da mama krvari i da joj je potreban liječnik (njezina mama ima menstruaciju). Otac nakon liječničkog pregleda nudi mami ono na što ona nikada ne bi pristala ali je ipak pita jer on nije spreman na dijete – abortus (ne spominje se ta riječ, ali je jasno da joj to nudi; ali ona kategorički odbija). Tata je opisan kao egocentrični lik, ali do kraja knjige i on odrasta. Rina je virila kroz ključanicu dok se mama kupala pa je vidjela da su njezine cice veće i poželjela da joj mama kupi čipkasti grudnjak kada i njoj narastu. Rina je gledala ljubavni film pa je pitala mamu: „Mama zašto je u onom filmu koji sam gledala do polovice striček teti mijesio sise dok ju je ljubio?“
Kada počinje život?
„Medicinari, sociolozi, pravnici i drugi stručnjaci razilaze se u mišljenjima o mojem životu prije rođenja. Dok jedni smatraju da postojim samo kao majčin organ, drugi tvrde da sam odmah nakon začeća potpuno ljudsko biće. Moja mogućnost raste s napredovanjem mamina drugog stanja, a postat će stvarna rođenjem.“ (bebina perspektiva, poglavlje: 6. tjedan, str. 30)
Recenzije romana su pozitivne, npr. književnica u fokus stavlja teme o kojima se treba razgovarati u kući dovodeći likove u nezgodne situacije. No obrađuje ih na način koji nije prikladan za djecu, koji je šokantan, zbunjujući, konfuzan. Roditelji cijeli roman zaobilaze dječja pitanja, potiču Rinu da piše pisma rodi. Djeca imaju nejasnu sliku o seksualnosti i njezinoj vrijednosti i značenju. Znanstveni orijentiri i donositelji informacija o seksualnosti su babe s knjigama u kojima piše sve o „tim stvarima“ i o porodu, a koje djeca pronalaze ispod bakinih slamarica pa ih poslije zajedno s bakama čitaju.
Djetetu u 4. razredu (koji nije Podravac) dijelovi romana koji su pisani podravskim dijalektom su potpuno nerazumljivi, unatoč rječniku na kraju.